Send us a text

Gost 68. epizode podcasta (IN)Direkt je Adis Obad, istinska legenda Veleža, skromni junak čija životna priča zaslužuje biti ispričana. Rođen pored Stadiona pod Bijelim brijegom, odrastao je diveći se Bajeviću, Mariću, Vladiću, Sliškoviću, Tuceu i Kajtazu, sanjajući da jednog dana i sam zaigra u crvenom dresu.

Njegov fudbalski put započeo je na desnom beku, prolazio je krilo, a završio kao opasan napadač. Nakon omladinskih koraka u mostarskoj Lokomotivi i više od četiri godine pauze zbog vojnog roka i nesretnog rata, sudbina mu je konačno otvorila vrata Veleža. Upravo je Obad postigao prvi zvanični gol za Rođene poslije rata, i to protiv Sarajeva.

- Poziv u Velež je dječački san. Kao dijete sam uvijek znao kada bi bili treninzi, pa bi sam na tribinama gledao te asove. Tako da, taj dječački san mi se ostvario. U to vrijeme su stvarno uslovi bili loši, teško vrijeme, ali jednostavno kad nosiš dres Fudbalskog kluba Velež, ništa ti nije problem, prisjeća se Obad.

Ambicije su ga odvele u Njemačku, gdje je tokom četiri sezone uspio u Oberhausenu odigrati čak 107 utakmica u 2. Bundesligi i postići 23 pogotka. Trenutak koji mu je promijenio život dogodio se pred potpis za Karlsruher, vijest o smrti oca ga vraća kući, prekida karijeru, ali ga fudbal ipak nije pustio.

Uslijedila je kratka epizoda u Željezničaru pod vodstvom Amara Osima, a onda je uslijedio povratak u njegov voljeni Velež, gdje je proveo nezaboravnih sedam godina. Na istom mjestu gdje je sanjao o slavi, sa četrdeset godina doživljava povredu zbog koje završava igračku karijeru, ali ostaje vjeran klubu u ulozi trenera mlađih kategorija.

U ovoj epizodi, Obad otkriva emocije prvog gola nakon rata, borbu i upornost na putu ka uspjehu u Njemačkoj te lične trenutke koji su mu obilježili život i karijeru. Pričat će o važnosti skromnosti, predanosti i kako ga je ljubav prema fudbalu uvijek vraćala tamo odakle je sve počelo, u rodnom Mostaru.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio je sve zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske s ciljem da ograniči ovlasti pravosudnim tijelima i sigurnosnim agencijama, dakle van snage su stavljeni entitetski zakoni kojima je zabranjen rad Suda i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine na teritoriji RS-a, te angažman SIPA-e i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH. Očekivano, Ustavni sud je zaključio da NSRS nema ovlasti za donošenje takvih zakona jer je riječ o institucijama Bosne i Hercegovine čiji je rad i angažman definiran zakonima usvojenim u Parlamentu Bosne i Hercegovine i samo ih Parlament može i mijenjati. Da su toga sve vrijeme svjesni i entitetski organi i vlasti, pokazuje i praksa: Državna agencija za istrage i zaštitu radi posve normalno svoj posao po nalogu Suda i Tužiteljstva BiH, a jedina iznimka su zapravo kreator ovih rješenja i njegovi ađutanti, dakle predsjednik Republike Srpske, lider SNSD-a Milorad Dodik te njegova desna i lijeva ruka, Nenad Stevandić i Radovan Višković.

Sve trojica su i bjegunci od pravosuđa, jer su se odbili odazvati povodom istrage koja se upravo zbog ovih protuustavnih dejstava i vodi u Tužiteljstvu BiH, pa se ambicizni secesionista i po Banjoj Luci kreće u pratnji policije naoružane dugim cijevima.

S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović dr. Denis Zvizdić, predsjedatelj Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, podnositelj zahtjeva za ustavnost spornih zakona donesenih u Republici Srpskoj.

Zbog čega su sve važne ove odluke? Hoće li reagirati visoki predstavnik? Koji su mogući scenariji izlaska iz ove krize?

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U novom izdanju podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom, razgovaramo sa prof. dr. Senadinom Musabegovićem, bosanskohercegovačkim pjesnikom, esejistom i teoretičarem kulture i umjetnosti.

Trenutno je redovni profesor na Katedri za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje predaje teoriju kulture, vizuelne umjetnosti i filmologiju. Autor je više knjiga u oblasti teorijskog rada te zbirki poezije, a njegovo djelo „Odrastanje domovine“ nagrađeno je Nagradom Društva pisaca Bosne i Hercegovine i nagradom "Planjax" za najbolju knjigu objavljenu u BiH 1999. godine.

Tokom opsade Sarajeva, Musabegović je služio u Armiji Bosne i Hercegovine i radio kao novinar u agenciji BH Press. Njegova iskustva iz rata značajno su uticala na njegov književni i teorijski rad, posebno na tematiku tijela, moći i identiteta.

Kroz ovaj podcast, Musabegović i Zec, analizirali su prostor kroz kulturološke fenomene te kako tijelo doživljava prostor. O opsadi Sarajeva, odnosu života i smrti te zbog čega se ljudi zatvaraju u svoju samoću. Kako to da prostor ima vlastito sjećanje te i sve pamti, kao i o razlici između zapadnoevropske i istočnjačke kulture, slušajte i gledajte ove nedjelje u 21 sat na www.oslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Apple Podcasts, YouTube AUDIO, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...